rodno senzitivnog jezika
Picture of Dragana Vidaković

Dragana Vidaković

Advokat Dragana Vidaković Janković poseduje preko 10 godina iskustva u oblasti radnog i privrednog prava, piše ovaj tekst u želji da podeli svoje znanje i iskustvo

Obaveza upotrebe rodno senzitivnog jezika

Dana 21. maja 2024. godine stupa na snagu obaveza upotrebe rodno senzitivnog jezika. U ovom tekstu detaljno ćemo objasniti šta je rodno senzitivni jezik, ko će imati obavezu da ga koristi i koje su kazne za kršenje te obaveze.

 

Šta je rodno senzitivni jezik

Radi lakšeg tumačenja obaveze upotrebe rodno senzitivnog jezika iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti, Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije objavilo je Priručnik za upotrebu rodno osetljivog jezika.

Prema ovom priručniku, rodno senzitivni ili rodno osetljivi jezik jeste jezik osetljiv na nejednakosti. Jezik koji koristimo „kada želimo da podržimo vidljivost i jednakost žena u društvu“ , sa primerom „kada za građevinsku inženjerku kažemo da je građevinski inženjer, time prikrivamo da su žene gradile i i dalje grade zgrade, puteve i mostove, iako su im ova zanimanja postala dostupna pre nešto više od 70 godina.“.

U kontekstu naziva zvanja, zanimanja i titula, rodno senzitivni jezik podrazumeva da treba „dosledno upotrebljavati formu (gramatičkog) ženskog roda za imenovanje zanimanja i titula žena gde god je to moguće“ i „titule i zanimanja žena treba pisati u punom obliku, tj. treba izbegavati pisanje skraćenica“.

Navedeni priručnik dalje daje detaljan spisak zvanja, zanimanja, titula i  imenovanja žena, a samo od nekih primera su:

OBLICI ZA MUŠKI ROK OBLICI ZA ŽENSKI ROD
administrator administratorka
advokat advokatica, advokatkinja
aeromehaničar aeromehaničarka
alatničar alatničarka
asistent asistentkinja, asistentica
/ babica
berber berberka
biciklist(a) biciklistkinja
broker brokerka
daktilograf daktilografkinja
docent docentkinja
doktor Doktorka, doktorica
đakon đakonica

 

Ko ima obavezu upotrebe rodno senzitivnog jezika

Prema Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, počevši od 21. maja 2024. godine, dve kategorije pravnih lica imaće obavezu upotrebe rodno senzitivnog jezika, i to na sledeći način:

  • Organi javne vlasti i poslodavci koji obavljaju poslove u oblasti obrazovanja i vaspitanja, nauke i tehnološkog razvoja

Ovi pravni entiteti imaće obavezu korišćenje rodno osetljivog jezika, odnosno jezika koji je u skladu sa gramatičkim rodom:

  1. U udžbenicima i nastavnom materijalu
  2. uU svedočanstvima i diplomama
  3. U klasifikacijama, zvanjima, zanimanjima i licencama
  4. U drugim oblicima obrazovno-vaspitnog rada;
  • Sredstva javnog informisanja

Biće dužna  da prilikom izveštavanja, između ostalih obaveza vezanih za rodno ravnopravnosti,  koriste rodno osetljiv jezik.

 

Kazne za kršenje obaveze rodno senzitivnog jezika

Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje novčanu kaznu za državne organe od 5.000 do 150.000 dinara za organe javne vlasti koji ne postupe po obavezama koje se tiču upotrebe rodno senzitivnog jezika.

Nadzor nad primeno Zakona o rodnoj ravnopravnosti, time i nad poštovanjem obaveze upotrebe rodno senzitivnog jezika, vrši inspekcija rada.